Top
60. rođendan Izvora

RAZGOVOR S IVANKOM PALIJAN, TREĆOM UREDNICOM IZVORA

„Sami smo očistili i uredili redakciju”

Učiteljica Ivanka Palijan bila je krajem 70-ih i početkom 80-ih glavna urednica školskoga lista Izvor i voditeljica literarno-novinarske družine. Tijekom njezina uredništva u listu se u većem broju počinju pojavljivati novinarski oblici te je Izvor po prvi put bio na republičkom natjecanju u Puli. I samostalni literarni i novinarski radovi njezinih učenika također su postizali zapaženje rezultate i dobivali nagrade. Pročitajte što nam je učiteljica Palijan ispričala o danima kad se Izvor radio na šapirografu i kako su sami uredili prostor za redakciju

Učiteljica Ivanka Palijan s Izvorima koje je uredila.

Literarno-novinarska družina radi Izvor

Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina vodili ste novinarsku družinu u našoj školi i uređivali školski list Izvor. Kako se list radio u to vrijeme?

Izrada školskoga lista u to doba bila je vrlo složena. Nije bilo računala, nego su se radovi natipkali na pisaćem stroju, a zatim se umnožavao list po list na šapirografu. To je bio stroj za kopiranje, imao je valjak koji se vrtio, mogli bi ga usporediti sa strojem za rezance. Crteži su se radili tako da se pletaćom iglom bušila matrica, na koji se nanosila tinta. Tinta je prošla kroz rupice i tako se pojavljivao crtež na novom papiru. Kasnije smo išli u općinu i tamo su nam umnažali list.

Imali ste i svoj prostor za sastanke. Mi ga danas nemamo, nego se snalazimo. Gdje je bila i kako je izgledala novinarska redakcija?

U početku, kad sam preuzela literarno-novinarsku družinu, nismo imali mjesto za sastanke. Ravnatelj nam je na moju molbu dao prostoriju na drugome katu u kojoj je danas arhiva. Tamo je sve bilo puno raznih papira i drugoga smeća, pa smo djeca i ja zajedno sve očistili i napravili si redakciju. Imali smo dva velika stola, ali ponekad nismo svi stali, koliko nas je bilo.

Kako su izgledali sastanci družine?

Na sastancima smo odlučivali što ćemo objaviti u Izvoru. Zajedno smo smišljali teme za pisanje. Učenici su iznosili svoje ideje i svaki je prijedlog bio dobrodošao. Razgovarali smo o čemu bi oni voljeli čitati, pa su o tim temama pisali. Zatim smo birali literarne radove drugih učenika jer su u pisanju tekstova sudjelovali svi učenici koji su željeli, ne samo članovi družine. Kad smo skupili sve radove po razredima, ja bih uredništvu čitala radove bez da im kažem autora, a oni bi birali najkvalitetnije tekstove koje smo onda objavili u listu.

Novinarke u razgovoru s učiteljicom Palijan.

Izvor sve bolji i bolji

Pronašli smo nekoliko brojeva Izvora koje ste vi uređivali. U njima osim literarnih radova, ima i dosta novinarskih oblika.

Da, pisali smo vijesti iz škole, izvješća s raznih događanja. Radili smo i intervjue, npr. s književnicima Anđelkom Martić, Marinom Zurlom i Ivanom Kušanom te s glumcem Fabijanom Šovagovićem. Nekoliko je učenika napisalo i odlične putopise.

Kojih se učenika novinara sjećate?

Bilo ih je puno i bili su vrlo vrijedni. Ako moram izdvojiti nekoga, izdvojila bih Mihaela Boljevca, koji je bio vrlo aktivan i odlično je pisao. Čim bih mu zadala neku temu, već sutradan bi mi donio napisan tekst. Neki su od njegovih radova nagrađeni na raznim natjecanjima. I radovi drugih učenika koji su pisali za Izvor postizali su odlične uspjehe.

Pročitali smo u Izvoru iz 1982. da je najuspješniji novinar te školske godine bio Siniša Pleše, brat naše učiteljice likovnog, koji je na natjecanjima osvojio dvije prve nagrade svojim tekstovima. Je li i sam list Izvor pod vašim uredništvom postigao neke uspjehe?

Izvor je bio na republičkom natjecanju u Puli 1979., gdje ga je pohvalio tadašnji urednik i novinar Čedo Variola.

Članak iz Vjesnika iz 1980-ih godina.

Financijski i drugi problemi 

Danas je tisak časopisa prilično skup, zato smo prešli u digitalni oblik. Kako se to rješavalo u vaše doba?

Prvi Izvor sam ja financirala iz vlastitih sredstava, a novac su mi vratili kad se list prodao. List nisu morali kupiti svi učenici kao prijašnjih godina, nego samo oni koji su željeli, a kako je bilo i dosta literarnih radova, učenici su kupovali Izvor kako bi vidjeli čiji radovi su odabrani. Za jedan broj sam tražila sredstva unaprijed, sve je bilo spremno za umnažanje. Ravnatelje je rekao da će troškovi biti plaćeni kad se list proda. Ja nisam pristala. Mislili su da ću popustiti, ali nisam odustala od svog zahtjeva i te godine list nije izašao.

Osim lista uređivali ste i radijsku emisiju na Radio Križevcima?

Naša je družina dvije godine uređivala i radijsku emisiju na Radio Križevcima. Pratili smo i obavještavali javnost o aktualnim zbivanjima u školi. Prestali smo s uređivanjem emisije kad su nam prigovorili da se naša škola previše ističe u odnosu na drugu gradsku školu.

Učiteljica Palijan pokazuje novinarkama knjižicu koju su joj kao najdražoj učiteljici napravile bivše učenice.

Savjeti današnjim novinarima

Što biste savjetovali nama kao novinarima?

Novinari trebaju primijetiti sve, čak i sitnice. Jeste li zapamtili kakve cipele nosim? Kakve su boje oči vaše učiteljice? Koliko stepenica ima do prvoga kata? To sve novinar mora zamijetiti i zapamtiti. I za intervjue se uvijek treba dobro pripremiti, proučiti sve o osobi s kojom ćete razgovarati i smisliti zanimljiva i neuobičajena pitanja, ono što nigdje ne možete pročitati, nego samo možete saznati od te osobe.

Uživate li u mirovini?

Svi misle da ljudi u mirovini nemaju posla, a oni često preuzmu dio poslova svojih ukućana. Na primjer, ja se brinem puno za svoje unuke, kuham, obavljam kućanske poslove, pomažem unucima u učenju, uspavljujem ih… Tako da nemam viška vremena, mogla bih reći da sam čak imala i više vremena kad sam radila, nego danas.

Fotografiranje nakon razgovora.

Razgovor obradila: Emina Mikulec, 8. r.
Fotografije: Martina Valec Rebić, prof.