Top
Glavna tema: Virtualni svijet – stvarno nasilje

RAZGOVOR S KRISTINOM FILIPOVIĆ, POLICIJSKOM SLUŽBENICOM

Oprezno na internetu

KristinaO opasnostima koje vrebaju na internetu ako se ne znamo zaštititi razgovarali smo s Kristinom Filipović, policijskom službenicom za maloljetničku delikvenciju i obradu kriminaliteta u Policijskoj postaji Križevci.

Objasnila nam je što je to cyberbullying, što čini policija u sprečavanju i prevenciji nasilja putem interneta, a otkrila nam je i što bi trebala znati djeca i njihovi roditelji kako im internet ne bi postao noćna mora

 

 

Što se sve podrazumijeva pod terminom cyberbullying?
Cyberbullying se definira kao uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhu namjernog, učestalog, neprijateljskog ponašanja pojedinca ili grupe s namjerom da se počini šteta drugome. Razlikuje se od „običnog” zlostavljanja po tome što je na taj način pojedinca moguće zlostavljati 24 sata dnevno, a zlostavljači ujedno vrlo lako mogu sakriti svoj identitet. Putem interneta i raznih društvenih mreža vrlo lako i brzo mogu širiti uvredljive poruke ili fotografije, a s obzirom da je nešto objavljeno na internetu nemoguće izbrisati, postoji mogućnost da se zlostavljački materijali uvijek ponovno pojave.

Koji su oblici nasilja preko interneta najopasniji?
Neki od češćih oblika cyberbullyinga jesu širenje glasina o žrtvi, prijetnje putem SMS poruka ili e-pošte, zlostavljanje putem chata te slanje pornografskih ili uvredljivih fotografija. Postoje dvije vrste nasilja preko interneta: izravan napad i napad preko posrednika. Izravan napad događa se kad netko žrtvi šalje uznemirujuće poruke mobitelom, e-poštom ili na chatu, ukrade ili promijeni lozinku, objavljuje privatne podatke ili neistine, šalje uznemirujuće slike, postavlja internetske ankete o žrtvi, šalje viruse, pornografiju i neželjenu poštu, lažno se predstavlja kao drugo dijete. Nasilje preko posrednika događa se kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe koja toga najčešće nije svjesna. Napad preko posrednika najopasnija je vrsta nasilja preko interneta jer često uključuje odrasle, među kojima ima mnogo ljudi s lošim namjerama.
Također, međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka.

Može se događati uvijek i svugdje

Što kažu statistike, koji postotak osnovnoškolske djece ima iskustva s nasiljem preko interneta?
Istraživanje koje je provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, u kojem je sudjelovalo 4000 učenika iz devetnaest osnovnih (od četvrtog do osmog razreda) i dvije srednje škole (prvi i drugi razred) u deset gradova Republike Hrvatske, pokazalo je da 73 posto djece ima neko iskustvo u korištenju internetom, pri čemu upotreba raste s dobi. Zanimljivo je da se čak 47 posto djece koja nemaju računalo kod kuće koriste internetom. Gotovo svakodnevno njime se koristi 58 posto djece, jednom tjedno 26 posto djece, a 17 posto njih jednom mjesečno ili rjeđe. Također, 38 posto osnovnoškolske djece imalo je iskustva s nasiljem preko interneta.

Kako prepoznati da je netko žrtva zlostavljanja putem interneta?
Žrtva cyberbullyinga može se prepoznati po nagloj promjeni navika – prestaje koristiti računalo ili mobilni telefon, pri novim porukama ili e-pošti pokazuje nervozu, ne veseli ga više druženje s ostalim vršnjacima te ne želi pričati o tome što radi na računalu ili mobilnom telefonu iako je vidljivo uznemiren nakon upotrebe istih. Također, žrtve izbjegavaju prijatelje i uobičajene aktivnosti, izbjegavaju školska i grupna okupljanja, imaju loše ocjene i postižu slabije rezultate u školi, javljaju se ispadi bijesa kod kuće, kao i nagle promjene raspoloženja i ponašanja te gubitak sna i apetita.

Oprezno na internetu

Kakve su posljedice cyberbullyinga za žrtve?
Za razliku od uobičajenog vršnjačkog nasilja, cyberbullying se može dogoditi uvijek i svugdje, a dijete izloženo takvom maltretiranju može doživjeti osjećaj bezizlaznosti i bespomoćnosti. Žrtve okrutnijih zlostavljača imaju veće izglede za tjeskobu, depresiju i druge poremećaje vezane uz stres, a zabilježeni su čak i slučajevi u kojima je zlostavljanje završilo samoubojstvom.

Desetak prijava u prošloj godini

Koliko često dobivate prijavu zbog zlostavljanja preko interneta i o čemu se najčešće radi?
Prema podacima MUP-a broj prijavljenih kaznenih djela protiv djece na internetu nije kontinuiran, u jednoj je godini više prijava, u drugoj manje. Policijska postaja Križevci u 2013. godini u desetak je navrata postupala po prijavi o zlostavljanju djece preko interneta, gdje se radilo o objavljivanju tuđih fotografija bez pristanka, vrijeđajućih i omalovažavajućih poruka putem društvene mreže Facebook, kao i korištenja osobnih podataka.

Što poduzimate kad dobijete prijavu? Može li se ući u trag zlostavljačima?
Po zaprimanju prijave policija hitno postupa po istoj, osobito ako se radi o maloljetnoj žrtvi, u slučaj se uključuje specijalizirani službenik za maloljetničku delikvenciju. Sve radnje obavljaju se tako da se žrtva što manje dodatno traumatizira i da joj se pruži potrebna pomoć. Policijski službenici poduzimaju određene mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinitelja: hitne dokazne radnje, tj. očevid, pretragu, privremeno oduzimanje predmeta i ostalo, te posebne dokazne radnje kao što su nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka, ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija, tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta, uporaba prikrivenih istražitelja i pouzdanika i drugo.

Protuzakonite radnje

Što kaže zakon, koje se radnje smatraju kaznenim djelom?
Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske kaznena su djela: sramoćenje, povreda privatnosti, nedozvoljena uporaba osobnih podataka, iznuda, uvreda, kleveta te mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba.
Članak 148. opisuje sramoćenje: tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu (putem medija, računalnog sustava ili mreže); članak 178. povredu privatnosti djeteta: tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet drugih osoba ili na drugi način ugrozi dobrobit djeteta; članak 146. nedozvoljenu uporabu osobnih podataka: tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, između ostalih i djece.
Članak 243. kazuje o iznudi: tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da što učini, ne učini ili trpi na štetu svoje ili tuđe imovine; članak 147. o uvredi: tko uvrijedi drugoga putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže; članak 149. o kleveti: tko pred drugim za nekoga iznese ili prenese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, i to putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže.
Članak 161. govori o mamljenju djece za zadovoljenje spolnih potreba: punoljetna osoba koja osobi mlađoj od 15 godina, u namjeri da ona ili druga osoba nad njom počini kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija ili na drugi način predloži susret s njom ili drugom osobom i koja poduzme mjere da do tog susreta dođe.

Oprezno na internetu

Kakve su kazne za zlostavljače ako se radi o odrasloj osobi, a kakve ako se radi o maloljetniku?
Kazne za počinitelje rečenih kaznenih djela jesu novčana kazna ili kazna zatvora. Ukoliko je potrebno, počinitelju se mogu izreći i sigurnosne mjere: obavezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od ovisnosti, obavezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana približavanja, udaljenje iz zajedničkog kućanstva, zabrana pristupa internetu i zaštitni nadzor pod punom izvršenju kazne zatvora.
Maloljetnim se počiniteljima za počinjena kaznena djela izriču odgojne mjere kao što su sudski ukor, posebne obveze, pojačana briga i nadzor, pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u disciplinski centar, odgojnu ustanovu ili odgojni zavod. Moguće je upućivanje i u maloljetnički zatvor i poduzimanje sigurnosnih mjera.

Bavite se i prevencijom cyberbullyinga. Što radite na tome polju?
Policijska uprava koprivničko-križevačka unazad nekoliko godina provodi preventivni projekt pod nazivom Stop nasilju među djecom i mladima „Nisi sam” gdje se djeca i mladi te njihovi roditelji educiraju u pogledu vršnjačkog nasilja, koje može biti fizičko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno, ekonomsko i nasilje putem interneta. Također se u sklopu projekta provode različite radionice u kojima djeca izražavaju svoja mišljenja kako bi se ponašali u konkretnim situacijama, na koji bi se način zaštitili, kome bi se obratili za pomoć i slično.

Opreza nikad dosta

Po vašim iskustvima, jesu li djeca svjesna opasnosti koje vrebaju na internetu? Stavljaju li previše podataka o sebi i vjeruju nepoznatim osobama?
Djeca vrlo često nisu svjesna rizika komunikacije s njima nepoznatim osobama koje se često lažno predstavljaju i daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu, mjestu stanovanja. Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom daju istinite podatke o svom identitetu i kretanju. Brojeve potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih chatova, dječjih časopisa u kojima djeca ostavljaju podatke s brojem telefona ili putem raznih emisija u kojima se u podnožju ekrana emitiraju brojevi mobitela s pozivima za dopisivanje. Počinitelji vrlo često mlađim osobama nude i šalju kodove za nadoplatu računa putem bona, a potom ih ucjenjuju, traže protuusluge, novac, brojeve prijatelja i prijateljica ili traže da im putem mobitela ili interneta šalju svoje obnažene fotografije.

Oprezno na internetu

Kako se djeca mogu zaštititi od nasilja preko interneta?
Savjet koji se djeci može dati jest da ne dijele osobne informacije kao što su kućna adresa, broj telefona ili e-adresa s ljudima koje osobno ne poznaju. Zatim da ne pišu u e-pošti, chatu ili čak i u privatnom razgovoru ništa što ne žele da svi znaju (isto vrijedi i za fotografije i filmove) jer su ovi oblici komunikacije dosta nesigurni. Također, ne treba otvarati privitke ili linkove koje vam pošalju nepoznati ljudi. Ukoliko vam netko šalje poruke koje ne želite primati, blokirajte ih. Vrlo često se ljudi lažno predstavljaju na internetu, stoga ne treba vjerovati nekome samo na osnovi slike i korisničkog imena. U slučaju da vas netko razljuti online, nije uvijek najbolja reakcija vraćanje istom mjerom, treba stati i razmisliti jer se ono što napišete može zloupotrijebiti. Bolje je razgovarati s prijateljima i osobama kojima vjerujete o onome što vas muči na internetu, a neprimjerene radnje treba prijaviti odgovornoj osobi.

Što bi trebali znati i poduzeti roditelji?
Otkrije li da mu je dijete zlostavljano putem interneta ili SMS-a, roditelj bi prije svega trebao ponuditi razgovor i saslušati kako se dijete osjeća. Prije nego što slučaj prijave, roditelji bi trebali o tome izvijestiti dijete i objasniti mu zašto to čine. Naime, u takvim su situacijama djeca jako zabrinuta zbog mogućeg ogovaranja i zadirkivanja pa nerado šire krug ljudi uključen u rješavanje problema.
Roditelji u slučaju zlostavljanja mogu ograničiti djetetu pristup tehnologiji. Usprkos neugodi koje izazivaju poruke nasilnika, mnoga se djeca jednostavno ne mogu oduprijeti iskušenju da pogledaju e-poštu ili SMS-ove. Zato je poželjno da računalo bude u zajedničkim prostorijama doma, a ograničiti se može i i uporaba mobitela.
Roditelji bi trebalo provjeravati koje internetske stranice posjećuje dijete i kako uopće provodi vrijeme online. Potrebno je razgovarati s djetetom o privatnosti i objasniti mu zašto nije dobro dijeliti privatne podatke putem mreže, čak ni s prijateljima.

Razgovarala: Marta Hajduković, 6. d

Komentari