Izvor

Top

Untitled

BORNA KATANOVIĆ
Mladi košarkaš pozvan u reprezentaciju

Borna Katanović, učenik 8. razreda naše škole, najtalentiraniji je mladi košarkaš Košarkaškog kluba „Radnik” i odnedavno član kadetske košarkaške reprezentacije Hrvatske

AJMO HRVATI SE S KNJIGOM
Napravile najbolju seriju straničnika

Na natječaju za najljepši straničnik Gradske knjižnica „Juraj Šižgorić” Šibenik naše su učenice osvojile nagradu za najljepšu seriju radova

MEĐUNARODNI DAN BIJELOGA ŠTAPA
Znate li s kojim se poteškoćama susreću slijepe i slabovidne osobe?

Učenici 5. c, 6. d, 6. e, 8. d i 8. e razreda sa svojim učiteljicama Martinom Iveković i Vedranom Rađom nizom aktivnosti obilježili su Međunarodni dan bijelog štapa

NATJEČAJ „MY RIGHTS, MY VOICE”
Modecima nagrada za najbolji video o dječjim pravima!

Na natječaju o dječjim pravima „My Rights, My Voice” koji je propisalo Vijeća Europe u Strasbourgu učenici 6. a razreda s učiteljicama Senkom Pleše i Sandrom Poštić osvojili su nagradu za najbolji video

NATJECANJE „KLOKAN BEZ GRANICA”
Sedam matematičara među najboljima u Hrvatskoj

Stigli su rezultati međunarodnog matematičkog natjecanja „Klokan bez granica” koje je nakon više odgađanja održano početkom lipnja. Pogledajte tko je među najboljima!

KRUNOSLAV MIKULAN, KNJIŽEVNIK
Želja mi je promovirati hrvatske legende

Želja mi je promovirati hrvatske legende Književnik Krunoslav Mikulan napisao je dva romana inspirirana međimurskom legendom o zmaju ispod Starog grada Čakovca. Upleo je u priču i legende o vampirima, vješticama i vukodlacima, kao i o staroslavenskome bogu Velesu. Da je dobar s riječima, nije neobično jer je diplomirao engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a danas radi na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Nakon zanimljivog susreta s učenicima naše škole otkrio nam je još mnoštvo zanimljivih podataka o početcima svojega pisanja, o likovima svojih romana, interesu za legende, dobivenim nagradama, kao i o planovima za buduće knjige Od školske zadaće do romana Kako je krenula vaša priča s pisanjem? Da imam dara za pisanje, shvatio sam još u osnovnoj školi. U petome sam razredu za školsku zadaću napisao priču o ekspediciji Zemljana na planet Saturn. Priča je imala četiri i pol stranice. Učitelj je bio vrlo zadovoljan, no moja je karijera zastala prije no što je uopće počela jer sam nakon početnog uspjeha bio uvjeren da više nemam puno toga za reći. Svi su poznati autori tako lijepo pisali da se meni činilo kako nema smisla da i ja pišem! U sedmom ili osmom razredu dobili smo zadatak napisati kritiku o filmu. Izabrao sam popularnu seriju Galactica, napisao kritiku i predao zadaću. Nazad sam dobio tekst prekrižen velikim crvenim crtama uz poruku „Prepisano!” i s jedinicom preko pola stranice. Kada je nastavnik zapitao ima li tko kakvih primjedbi, dignuo sam ruku i rekao: „Učitelju, ja ovo nisam prepisao.” Strogo me pogledao i upitao: „Nisi?” „Nisam”, bio je moj odgovor. On je nekoliko trenutaka gledao u mene, pa u zadaću, pa u mene, pa u zadaću. „Nisi prepisao?” ponovo je upitao. „Nisam, učitelju”, ponovio sam. Nakon toga uzeo je crvenu penkalu, prekrižio jedinicu i riječ prepisano te napisao veliku peticu. Bio sam presretan! Kad ste ponovno uzeli pero u ruke? Prolazile su godine, a ja nikako nisam pronalazio vremena da nešto napišem. Došao je fakultet, tamo smo čitali mnogo odličnih knjiga vrhunskih autora i opet mi se činilo da nema smisla pisati kada moje sposobnosti nisu bile ni blizu toga. U devedesetima sam diplomirao, zaposlio se i imao malčice više vremena te sam napokon započeo stavljati ponešto na papir. Nakon mnogo godina susreo sam se ponovo s pisanjem kada je moj sin dobio kao zadatak u školi napisati detektivsku priču. Sav očajan, zamolio me za pomoć i ubrzo smo napisali priču o Flavijanu Lampašu, učeniku osnove škole čija je želja bila postati privati detektiv. Nakon što smo moj sin i ja iz te priče dobili peticu (smijeh), odlučio sam napisati priču o legendi o zmaju koji spava ispod Staroga grada. Domaća mitologija Otkud toliki interes za mitologiju? Oduvijek su me zanimale stare legende. Kao dječak odlazio sam k baki u Donju Dubravu gdje sam slušao razne priče. Nakon toga bih s bratićem te priče pretvarao u igru. Poslije puno godina zapitao sam se zašto hrvatski autori ne upliću našu mitologiju u svoja djela, već se koriste američkim motivima. Učinilo mi se kako bi bilo dobro da se naše legende upotrijebe u knjigama i na taj način sačuvaju. Legende sam skupljao sa svih strana, od svojih studenata i poznanika, od djedova i baka studenata, susjeda. Likovi koji se pojavljuju u mojim romanima jesu likovi iz priča koje pričaju ljudi diljem Hrvatske, kao što su staroslavenski bogovi, zmajevi, vještice i vampiri. Zamislio sam da će se u svakome nastavku romana pojaviti novi lik iz neke od hrvatskih legendi. Vjerujete li u legende o kojima pišete? Još nisam vidio zmaja, ali tajni prolaz zbilja postoji. Mi smo se kao djeca igrali u njemu, nije baš toliko tajan kao u knjizi, ljudi znaju za njega te je moguće hodati njime dosta daleko, dok se ne dođe do urušenog dijela. Nitko još nije išao kopati, ali… tko zna? U romanu se pojavljuje i lik zmajočovjeka. Kako ste došli na tu ideju? Morao sam ga staviti zato što se u knjizi pojavljuje zmaj. Trebao sam nekoga tko će se o tome zmaju znati brinuti. Zamislio sam da su nekada postojali zmajoljudi čiji je jedini zadatak bio birnuti se o zmajevima. Zmajoljudi imaju moć komunikacije sa zmajevima, imaju telepatsku vezu kojom mogu slati jedni drugima slike. Žanr fantastike trenutno je vrlo popularan među mladima. Jeste li napisali knjigu upravo u tom žanru jer se to trenutno čita ili je ipak ljubav prema mitologiji presudila? Ne, nisam razmišljao o tome, potaknuli su me priča mojeg sina o detektivu i legenda mojeg kraja. Tada sam shvatio da bi to bila zgodna priča, ali nisam imao u planu cijeli roman. Međutim, poglavlje po poglavlje i došlo je do 400 stranica. Odlučio sam uplesti planetarno popularne vampire, vještice i vukodlake, a kasnije malo po malo ubacivati likove iz naše mitologije, osobito manje poznata bića, kao što su npr. pesjaneki (psoglavci). Planovi za buduće romane Jesu li likovi u vašim romanima inspirirani stvarnim osobama? Glavni lik romana, Vatroslav, inspiriran je mojim sinom kad je bio njegovih godina. Sliče si na razne načine, od ljubavi prema igricama do ljubavi prema hrani. Nasuprot Vatroslavu, Sebastijan više nalikuje meni kada sam bio u tim godinama, malen, sitan i pun energije. Moj pas je dobio posebnu ulogu u knjizi, a uskoro će dobiti i vlastitu knjigu. Neki od nastavnika u knjizi temelje se na stvarnim nastavnicima iz mojeg djetinjstva, a neki iz djetinjstva mojeg sina. Tako je u romanu završila moja učiteljica geografije iz osnovne škole, zvali smo je Ekvatorica. No prava učiteljica ipak nije bila toliko stroga kao ova iz knjige. Dosad ste napisali dva nastavka romana: Zmaj ispod Staroga grada i Škola u opasnosti. Imate li planove za nove nastavke? Imam u planu nekoliko nastavaka. Kada sam napisao zadnje poglavlje prve knjige, već sam imao razgrađeno u glavnim crtama što će se u svakoj knjizi dogoditi. Već sam smislio i naslove koje će nositi svaka od tih knjiga. Družina će proći kroz četiri razreda osnovne škole i četiri razreda srednje. Brojke četiri i […]

PTICE STANARICE
Ptičice neće biti gladne

Učenici 2. a izradili su kućice za ptice kako bi pomogli pticama stanaricama da prežive zimu

DAN VRUĆE ČOKOLADE
Sladili se i učili uz čokoladu

Učenici 1. b razreda obilježili su Dan vruće čokolade. Na nastavi su za razne aktivnosti upotrijebili čokoladu i čokoladne proizvode

IDA ŠIMUNČIĆ, ATLETIČARKA
Sport me odgojio

Tek joj je 25 godina, a brza je kao munja. Četiri je puta bila prvakinja Hrvatske u 400 metara s preponama, na državnom prvenstvu 2018. osvojila je čak šest zlatnih medalja. Na koju god atletsku stazu dođe, ostavlja protivnike iza sebe. Upoznajte izvrsnu križevačku atletičarku Idu Šimunčić

BOLJI UVJETI
Otvorena nova školska kuhinja

Dva mjeseca poslije otvorenja nove sportske dvorane počela je s radom i nova školska kuhinja. Učenici će odsad imati osiguran i kuhani, a ne samo suhi obrok

RUDI ANTOLIĆ, OBARAČ RUKU
Križevački tigar nastupio na Svjetskom prvenstvu

Učenik 8. razreda naše škole Rudi Antolić sudjelovao je na 42. Svjetskom prvenstvu u obaranju ruke za osobe sa invaliditetom i postigao zapaženi uspjeh

ŠAPICI NA DAR
Svijest o brizi za napuštene životinje

Naši učenici i učiteljice imaju vrlo razvijenu svijest o brizi za napuštene životinje te su u prosincu prikupili vrijednu donaciju za Udrugu Šinterice dobrog srca

VEČER MATEMATIKE
Matematika je svuda oko nas

Tko kaže da je matematika teška? Matematičke zadatke rješavalo 324 učenika pod vodstvom 20 učitelja

ČITANJEM DO ZVIJEZDA
Lana, Mirjam i Dora najbolje čitačice

U prosincu je održano trinaesto po redu natjecanje „Čitanjem do zvijezda”. Čitale su se tri knjige, a najbolje su čitačice u našoj školi bile Lana Srbljinović, Mirjam Balen i Dora Lovreković

NIKIN JEZIČNI KUTAK
Video poziv, videopoziv ili video-poziv?

Video poziv, videopoziv ili video-poziv? Praznici se bliže kraju, a s obzirom na popriličan broj novozaraženih koronavirusom, učenici se pitaju hoće li još jednom nastavu pratiti od kuće. Kako je kao oblik komunikacije, ali i izvođenja nastave u vrijeme dok su škole zatvorene postao uobičajen, često se susrećemo s izrazom videopoziv. Javlja se pitanje kako riječ pravilno napisati: video poziv, videopoziv ili video-poziv. Ovdje je riječ o pravilu sastavljenog ili rastavljenog pisanja. Na početku riječi stoji prefiks video koji se u pravilu piše sastavljeno. Sve složenice koje počinju s audio, video i foto pišu se spojeno. Prema tome, pravilno je napisati videopoziv. Povezani članci Impresum IZVOR Digitalni školski list OŠ Ljudevita Modeca Križevci Br. 12 Šk. godina 2021./2022. ISSN 1848-1566 List pokrenut: 7. 3. Read more Izvorko – arhiva 21.01.2015. | Autor: Martin Viher 21.01.2014. | Autor: Marijeta Habun 12. 5. 2013. | Autor: Marijeta Habun 29. 11. 2012. Read more