ANKETA
Učitelji poučavaju djecu starim običajima

napisao Izvor Osmodec Urednik

Učitelji poučavaju djecu starim običajima

Brojni naši učitelji i u redovnoj nastavi i u izvannastavnim aktivnosti sa svojim učenicima njeguju i istražuju običaje našega kraja. Neki su nam od njih otkrili na koje načine pokušavaju u učenike usaditi poštovanje i ljubav prema tradiciji i baštini

 

Tihomir Pleša, mag. prim. edu., uč. savjetnik

Običaje istražujemo na različitim predmetima. Na primjer, na glazbenoj kulturi obrađujemo pjesme zavičaja. Na tjelesnome učenici igraju stare igre koje su nekada igrale njihove bake i djedovi ili roditelji. Djevojčicama se jako sviđa gumi-gumi, a dječacima trckanje (bacanje novčića čim bliže crti). Također, za Božić radimo srećonoše od slame, to je snopić slame na koji se lijepi orah, a izrađuje se kao poklon. Svake godine idemo i u maškare, obilazimo kuće, pjevamo, kao što se nekad radilo. Najčešće dobijemo jaja koja prodamo pa kupimo nešto što nam treba za školu ili odemo na izlet.


Anđelka Balić, uč.

Poučavam učenike starim dječjim igrama koje su igrale njihove bake i djedovi. Plešemo tradicijske plesove: Pod mostec, Staro sito i korito, Kalendara, Savila se bijela loza vinova… Sa svojim kolegicama uređujem školu, posebno uz Dan kruha i Dan škole te u božićno vrijeme, izložimo tradicijske predmete koje nam roditelji rado poklanjaju (ćupove, preslice, sito, našivavane stolnjake, zidnjake, heklane tabletiće..). S prošlom sam generacijom učenika prikupljala starinske igračke te smo napravili razrednu izložbu.
S učenicima uprizorujem božićne običaje ravenskog kraja i dramatiziram prozne tekstove. U studenom 2018. organizirala sam promociju knjige Etnografska spomenica Raven. Držim do običaja i čuvanja tradicije našeg kraja.

Ivka Kajganić, uč.

Svake godine idemo u križevački muzej zato što mislim da od jednog posjetu muzeju ne ostane u glavi puno, zato idemo više puta, svaki put učenici zapamte nešto novo. Smatram da je, ako ne znaš svoju prošlost, teško znati i razumjeti što donosi budućnost. Radili smo obiteljsko stablo na satu prirode i društva. Učenici su trebali opisati bake, pradjedove, istražiti prezimena unutar šire obitelji. Također njegujemo zavičajni govor, sudjelujemo na tikvijadi i maškarama. Za Božić učenici istražuju kako se slavio Božić nekada. Ja im ispričam svoja sjećanja na nošenje slame u kuću na kojoj smo mi djeca spavala ili na slaganje žita ispod stolnjaka.


Brankica Salopek, uč.

Učenike poučavam kako se radi ručni rad. Tu sam vještinu naučila od osvoje bake. Na moju radost, djeca su lijepo prihvatila ručni rad i rade ga s veseljem. Vezemo starinski vez pomoću igle i konca. Motiv nacrtamo na papiru i pomoću indigo-papira preslikamo ga na platno, a zatim vezemo. Neka djeca običnim bodom izvezu obrise motiva, a oni vještiji čak nauče popunjavati oblik. Prošla je generacija našivavala trešnje za projekt o Japanu. Također obilježavamo i Đurđevo pod lipom, već dug niz godina za tu prigodu uvježbamo i izvedemo nekoliko recitacija.

 


Jasmina Borošak, uč.

U svom odgojno-obrazovnom radu nastojim s učenicima njegovati narodne običaje našega kraja. Svake godine u učionici uređujemo kutak iz prošlosti gdje izložimo predmete koje učenici donesu, fotografije te napisane narodne priče o nekom običaju ovoga kraja. U sklopu božićnih priredbi uprizorujemo tradicionalni Božić. Sudjelujemo na brojnim manifestacijama na kojima se predstavljamo u svojim ravenskim nošnjama (Dani kruha, Tikvijada, Susret pri Dravskomu). Njegujemo izvorni ravenski govor preko pjesmica ravenskog pjesnika Vladimira Kramara – Lale (izveli smo ih na promociji knjige Etnografska spomenica Raven i na susretu s KUD-om Prigorje). Idemo u posjete muzejima (Muzej grada Križevaca, Prehrambeni muzej Podravke u Koprivnici), gdje učenici upoznaju izvorne starinske predmete i običaje. Upoznajemo i zapisujemo nekadašnje običaje na satovima hrvatskoga jezika, a na satovima likovne kulture crtamo detalje sa ravenskih nošnji. Ove školske godine smo postali Mali istraživači ravenskoga kraja i običaja u suradnji s KUD-om Prigorje, a u sklopu projekta Uključivanje starijeg stanovništva u kulturni život križevačkoga kraja. Tom prigodom smo posjetili KUD Prigorje, predstavili se recitacijama, zajedno uprizorili božićnu priredbu Svim na zemlji mir, veselje, a učenici su uz pomoć svojim baka i djedova zapisali i opisivali narodne običaje ravenskoga kraja, nacrtali nošnje ravenskoga kraja te zajedno s mamama i bakama našivavali jednostavniji detalj na platno.


Anica Žulj, uč.

Djecu poučavam starim običajima tijekom cijele školske godine. U rujnu se pripremamo za Dane kruha, ove smo godine u učionici sami spravljali kruh i peciva od različitih vrsta brašna. Mijesili smo ih u drvenim posudama, struganjama. Zatim proučavamo božićne običaje. S jednom sam generacijom učenika i njihovih roditelja ukrašavala listopadna stabla cvjetovima od krep-papira, kako se to nekad običavalo. Izrađivali smo i ukrase od slanog tijesta. Također vodim učenike u Gradski muzej Križevci gdje proučavamo stare predmete i učimo o životu nekada. S nekoliko generacija učenika pripremili smopripremala sam mali muzej starinskih predmeta. Svatko je donio što je imao kod kuće, odjeću, starinske predmete, mačeve, novac…. Odjenuli se su u dijelove narodne nošnje, glumili mačevanje, gađali metu koju su sami napravili. Djevojčice su pokušale prikazati život tijekom stoljeća u prigorskom zavičaju. Muzej je bio otvoren i za druge učenike naše škole za vrijeme odmora. Uvijek radimo i pisanice. S jednom sam generacijom isprobala tradicionalni način bojanja voskom.


Sandra Poje, uč.

Prošle godine u sklopu manifestacija Dani narcisa i Đurđevo pod lipom moji su učenici nastupali s točkom narodnih plesova. Nošnje smo posudili od KUD-a Križevci, a g. Josip Šatrak pratio ih je na tamburi. Plesali su plesove Kriči, kriči, tiček, Tri koraka i Dječak Ivo. Tri su djevojčice pjevale i pjesmu križevačkog pjesnika Josipa Petrlića-Pjera Križevci moj su grad. Ove školske godine smo prema nastavnom planu upoznavali tri narječja te istraživali svoje, kajkavsko narječje. Učenici su anketirali starije osobe u obitelji i izrađivali mali kajkavski rječnik. Uz pomoć toga rječnika pisali su pjesmice, tekstove i pisma na kajkavskom narječju. Također, vodim učenike u Gradski muzej, ove nam je godine bilo izvrsno, vodio nas je kustos Ozren Blagec i odlično je djeci približio život ljudi nekada. Učenici su zatim bili podijeljeni u skupine pa su radili plakate o onome što su naučili.

 

 

Anketirala: Tea Domjanić, 5. r.

Povezani članci