10. 7. 2011. Projekt: Staroslavenska mitologija Proučavali mitologiju na Učki Već drugu godinu u našoj se školi obrađuje projekt o staroslavenskoj mitologiji. Učenici koji sudjeluju u projektu marljivo rade: za one koje vole čitati izrađuju slikovnicu, a oni koji se vole družiti i zabavljati sa svojim prijateljima ili ukućanima, moći će se zabaviti uz društvenu igru koja je trenutno u tisku. Glagoljaši izrađuju pisane materijale na glagoljici, a na priredbi za Dan škole u svibnju učenici trećeg razreda učiteljice Lucije Martinčić odigrali su igrokaz na temu mitologije. Nagrada za marljiv rad sudionicima projekta sredinom svibnja bio je izlet na Učku, gdje su propješačili mitsko-povijesnu stazu Trebišća-Perun       Park prirode Učka nudi razne edukativne programe poput radionica i izleta različitim poučnim stazama. Naši su učenici u pratnji učiteljica Senke Pleše, Danijele Zagorec, Martine Valec-Rebić i Lucije Martinčić posjetili najnoviju stazu na Učki, mitsko-povijesnu stazu Trebišća-Perun. Ona se proteže istočnom stranom Učke, iznad predivne plaže Mošćeničke Drage. Na tim su obroncima Učke mjesta nazvana prema pretkršćanskim božanstvima (npr. mjesta Perun, Trebišća, stijena Voloski kuk) pa se pretpostavlja da su tamo živjeli stari Slaveni od najranijih dana nakon doseljavanja, prije pokrštavanja i obavljali svoje vjerske rituale. Staza je stoga i napravljena s ciljem da se posjetiteljima približi ono što se zna o dolasku Slavena na taj prostor i kakva su bila vjerovanja prema kojima su krojili život svoje zajednice.   Dolazak u Mošćenice Došavši u Mošćenice, učenike je dočekala Hrvatska radiotelevizija koja je snimila prilog za školski program. O projektu su pred kamerama govorile učiteljica Lucija Martinčić i učenice Klara Katavić i Dorotea Perović.   Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka Mediterana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode poznate su već odavno, a leže u njenom reljefu i neposrednoj blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije. Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste.   (preuzeto sa stranica Parka)     Iako puna mitsko-povijesna staza ima 15 kilometara i vodi do vrha brda Peruna, učenici su prošli skraćenu inačicu od 10 kilometara, do sela Trebišća, stoga nisu pješačili sedam nego „samo” pet sati. Najteži dio puta bio je početni uspon od Mošćenica do šume, dok je kasnije hodanje šumskim stazama bilo vrlo ugodno.       Početak mitsko-povijesne staze Mjesto u kojemu zapravo počinje mitološko-povijesna staza jest selo Potoki. U tome selu, koje je obnovljeno nakon Drugog svjetskog rata, učenici su zastali uz prvu od trinaest poučnih tabela s bogatim tekstualnim i likovnim sadržajima akademske grafičarke Ksenije Palamete. Osim toga, napunili su boce na izvoru s pitkom vodom i slikali se uz peruniku, simbol vrhovnog staroslavenskog boga Peruna. Legenda kaže da je perunika izrasla na mjestu gdje je udario Perunov grom.   Pretkršćanska vjerovanja Slavena teško je danas rekonstruirati jer gotovo da nije ostalo materijalnih dokaza o njima. Ostalo je nekoliko toponima, tj. naziva mjesta koja su imena dobila prema poganskim božanstvima.               Od Trebišća natrag Nakon dva sata hoda  stigli su do danas napuštenoga sela Trebišća. Trebišća su nekad bila mlinarsko mjesto, a smjestila su se duboko u klancu mošćeničkog potoka, gdje tijekom nekoliko zimskih mjeseci sunce nikada ne dolazi. Pretpostavlja se da je selo naziv dobilo prema drevnoj slavenskoj riječi treba, što znači žrtva, pa bi trebi-šća bila mjesto prinošenja žrtve. U nedirnutoj prirodi Učke, uz šum potoka koji teče pokraj par kuća u koje još samo vikendom dolaze vlasnici, učenici su se odmorili i pojeli svoje sendiviče.   Stari Slaveni razlikovali su nebeski svijet, svijet ljudi i podzemni svijet. Ta su tri svijeta prikazivali u obliku stabla, najčešće hrasta. Perun, gospodar nebeskoga svijeta, i Veles (Volos), gospodar podzemlja, u vječitoj su međusobnoj borbi, što uzrokuje cikličke promjene u svijetu ljudi: život - smrt, ljeto - zimu.               Silazak prema Mošćeničkoj Dragi Nakon polusatnog odmora u Trebišćima uslijedio je silazak prema Mošćeničkoj Dragi. Put vodi uz sela Sučići i Sveti Petar, a završava crkvom sv. Petra. Iako zmučeni od hodanja za koje je potrebna planinarska kondicija, učenici su se kući vratili prepuni dojmova, očarani ljepotom prirode i uvučeni u svijet pretkršćanskih predaka.   Između Peruna i Velesa stoji žensko božanstvo Mokoš, koja se ciklički priklanja jednom ili drugom bogu. Perun nije samo dobar, njegov grom može razoriti kuću, niti je Veles samo zao, on ljudima daruje plodnost zemlje i stoku. Više o staroslavenskoj mitologiji        Napisala: Ana Bratić, 7. a Fotografije: stranice Parka priroda Učka