Top

Prirodni predmeti otprije potiču istraživačku
i interaktivnu nastavu

Učitelj fizike Leo Kranjec iznio je svoje mišljenje o reformi te kako se ona odražava na predmet koji predaje

Od ove se godine kurikularna reforma uvodi u sedmi razred osnovne škole i prvi razred srednje škole iz predmeta biologije, kemije i fizike. Kao učitelja fizike zanimalo me koje će promjene reforma donijeti u učionice. Tijekom protekle školske godine učitelji, nastavnici i profesori na digitalnoj su platformi Loomen kontinuirano rješavali zadatke i davali prijedloge vezano uz unaprjeđenje nastavnog procesa. Rezultat naših prijedloga i kritika trenutnom obrazovnom sustavu trebao se preliti u novu školsku godinu, međutim, to se nije dogodilo. Reforma nije u potpunosti zaživjela u prirodnim predmetima.

Od pozitivnih stvari istaknuo bih jasnije određene elemente i kriterije vrednovanja za učenike. Učiteljima je omogućeno samostalno odrediti način i realizaciju plana i programa, uz uvjet ostvarivanja svih obrazovnih ishoda. Način provedbe ishoda ostaje na procjeni pojedinoga predmetnog nastavnika. Reforma potiče istraživački i interaktivno usmjerenu nastavu, međutim prirodni predmeti već se (govoreći iz osobnog iskustva) realiziraju na navedeni način. S obzirom da je pokus temelj prirodnih predmeta, njegova izvedba uključuje i istraživačku i interaktivnu komponentu (učenici iznose svoje hipoteze, opažaju i izvode zaključke).

Dio reforme koji me se nije dojmio jest pretjerano uvođenje IKT alata u nastavu. Prvenstveno, nisu sve škole jednako opskrbljene tehnologijom, internetskim pristupom, a u konačnici i brojčano razredi variraju od škole do škole. Pravilno korištenje tehnologije potrebno je usvojiti puno prije sedmog razreda (već u razrednoj nastavi te na informatici). Učenici pokazuju relativno slabu informatičku pismenost te bi se dio kemije, fizike i biologije mogao pretvoriti u naobrazbu o učenju o uporabi IKT alata, a njihova je primarna svrha da oni postanu alat za lakše savladavanje nastavnog procesa. Pobornik sam klasičnoga načina istraživački usmjerene nastave, u kojoj učenici samostalno izvode pokuse, opažaju, zaključuju i zapisuju. Brojna inozemna istraživanja ukazuju da je taj način najbolji za ostvariti ishode. Uvođenje tehnologije u nastavu pokušale su ostvariti brojne zemlje prije nas i sve se više okreću klasičnom načinu otprije. Francuska je, primjerice, zabranila upotrebu tehnologije u osnovnim školama (uključujući i osobne mobitele učenika) jer su uvidjeli lošije rezultate uz učestalo korištenje iste u nastavi. Da bi se nešto nazivalo reformom, prvenstveno moramo znati što i kako reformiramo.

Smatram da su u ovom slučaju svi pomalo izgubljeni, uključujući kreatore, nastavnike, učenike, a i roditelje.  Reforma za početak treba uključivati mišljenja svih navedenih, što se u ovom pokušaju nije dogodilo. Najbolji kreatori reformskih procesa jesu učitelji u razredu koji uviđaju na koji način će učenici najkraćim i najboljim putem stići do ishoda. Od ove reforme svaki će učitelj uzeti ono što je dobro i što mu odgovara u nastavi. Hoće li se nakon ovoga obrazovanje učenika promijeniti, smatram da neće. Za bilo koju iduću reformu u pun smislu te riječi smatram da prvo treba upitati one od kojih se očekuje da ju iznesu, a to su učitelji, nastavnici i profesori.

Tekst: Leo Kranjec, mag. eduk. fiz. i kem.
Fotografija: Dunja Rebić, 6. b

 

Komentari