Upoznavanje Koprivničko-križevačke županije

U četvrtak 25. travnja učenici 3. a i 3. b razreda išli su na terensku nastavu kako bi što bolje upoznali svoju županiju

U središtu naše županije

Učenici 3. a i 3. b razreda sa svojim su učiteljicama Anicom Žulj i Natašom Marković krajem travnja posjetili etnografsku zbirku Muzeja prehrane, tvrtku Podravka i zgradu Koprivničko-križevačke županije u Koprivnici, galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama, Đurđevac i Đurđevačke pijeske. Doznali su mnogo zanimljivih informacija i zabavili se.

Muzej prehrane, Podravka i županijska uprava

U etnografskoj zbirci Muzeja prehrane čuvaju se predmeti koje su ljudi koristili u prošlosti. Među njima se nalaze i Podravkini stari strojevi te pakiranja Podravkinih prvih kokošjih juha.
Učenici su saznali da se tvrtka Podravka razvila iz privatne radionice braće Wolf kojima je radionica oduzeta poslije 2. svjetskog rata. U početku je Podravka samo prerađivala voće i povrće, a tek od 1970. g. počela je proizvoditi dječju hranu.
U županijskoj upravi saznali su da je Koprivničko-križevačka županija stara dvadeset godina. Dosad su se izmijenila četiri župana, a sadašnji je župan Darko Koren.

U Muzeju prehrane vidjeli su pakiranja Podravkinih prvih kokošjih juha

Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama

Nakon Koprivnice posjetili su i Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama, osnovanu 1968. godine. Naučili su da je poznatu Hlebinsku školu naivne umjetnosti oformio akademski slikar Krsto Hegedušić, koji je okupio i podučavao tehnici slikanja na staklu talentirane seljake. Najpoznatiji je među njima Ivan Generalić. Jedan od materijala za slikanje po staklu je laneno ulje.

U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama

Stari grad Đurđevac i Đurđevački pijesci

Posljednje odredište učenicima je bio Đurđevac. Stari grad star je oko petsto godina, a dao ga je sagraditi biskup Pečuha u 15. stoljeću. Stari grad i crkva sv. Jurja zaštićeni su kao kulturni spomenik prve kategorije.
Posebno oduševljenje izazvali su Đurđevački pijesci, posebni geografsko-botanički rezervat koji je zbog puno pijeska prozvan hrvatskom Saharom. Prije 100 godina pijesak se počeo širiti i uništavati plodno tlo. Ljudi su zato po njemu počeli saditi biljke pokušavajući spriječiti daljnje širenje pijeska. Učenici su uživo vidjeli biljke o kojima su učili na prirodi: travu gladicu, vlasulju bradicu, grmotulju, crnkastu sasu i trputac vuzliku.