Top

Susret s glagoljaškom tradicijom

I ove su godine naše učenice sudjelovale na Saboru malih glagoljaša „Slovo rogovsko” u Svetom Filipu i Jakovu. Predavanja, koncert, radionice, glagoljaška misa i izlet isprepleteni s trenutcima opuštanja uz morsku obalu ostat će im u dugom sjećanju

Izlet u Biograd

Iris, Vanja i ja, s učiteljicama Valec-Rebić i Zagorec, sudjelovale smo od 15. do 17. rujna na 8. Saboru malih glagoljaša „Slovo rogovsko”.  Stigle smo u petak oko ručka. Poslijepodne smo iskoristile za odmor i šetnje uz more, a navečer je započeo program Sabora, koji se sastojao od predavanja i koncerta.

U predavanju je bilo riječi o starim glagoljskim rukopisima i matičnim knjigama iz mjesta Kali, a održala ga je dr. sc. Grozdana Franov Živković, jedna od najboljih poznavateljica kurzivne glagoljice. Nakon nje je glavna organizatorica Sabora, profesorica Danijela Deković, predstavila virtualnu izložbu „Kaljski glagoljski rukopisi”, koja se može pogledati na portalu Pisana baština. Stare su glagoljske knjige digitalizirane te svatko može proučavati obiteljska stabla i povijest mjesta Kali.

Predavanje Danijele Deković, prof. i dr. sc. Grozdane Franov Živković.

Uslijedio je glazbeno-poetska večer posvećena Ljubi Stipišiću Delmati, Gibonnijevom ocu, jednom od začetnika Sabora glagoljaša i poznatom skupljaču narodnih napjeva. Nastupila su mješovita klapa Maraška i ženska klapa Preženca, a svoje i Delmatine stihove čitao je pučki pjesnik Zvonomir Sutlović iz Iža.

Ugodna atmosfera klapske večeri.

 

Na glagoljaškoj misi u Rogovu

Sljedećeg dana turističkim smo vlakićem išli na Rogovo, posjed iznad Sv. Filipa i Jakova koji je nekad pripadao benediktincima. Tamo smo u crkvi sv. Roka sudjelovale na glagoljaškoj misi na staroslavenskom jeziku, koju je predvodio fra Izak Špralja, a pjevali su pučki pivači iz Radovina i Privlake.

Ispred crkve sv. Roka na nekadašnjem benediktinskom posjedu Rogovu.

Poslije toga posjetili smo prelijepu Osnovnu školu Sv. Filip i Jakov, u kojoj su se održale razne kreativne radionice za djecu. Mali su glagoljaši oslikavali platnene vrećice, bojali kamenje, izrađivali slikovnicu i igrali društvene igre na temu glagoljice. Mi smo sudjelovale u radionici oslikavanja platnenih vrećica i bilo nam je baš zabavno.

Rezultati kreativne radionice i osmijeh na licu!

Dan je završio predavanjem ,,Tragovi glagoljice u Boki kotorskoj” koje je održala profesorica Ljubica Štambuk iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Zanimljivo je bilo saznati kako se u današnje vrijeme otkrivaju dokazi da se glagoljalo i u Boki kotorskoj, zaljevu u Crnoj Gori.

Predavanje o glagoljici u Boki kotorskoj.

Razgledavanje kraljevskog grada

Sabor je u nedjeljom završio izletom u Biograd na Moru, nekadašnju prijestolnicu hrvatskih vladara. Posjetili smo mjesto na kojemu se nalazila krunidbena katedrala u kojoj je 1102. bio okrunjen hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Nažalost, katedrale danas više nema. Zatim smo obišli crkvu sv. Stošije, iskopine Samostana sv. Ivana Evanđelista i ostatke ženskog benediktinskog Samostana sv. Tome.

Na mjestu nekadašnje krunidbene katedrale u bivšoj je državi sagrađena trafostanica.

Nakon razgledavanja biogradskih znamenitosti imali smo slobodno vrijeme, a u večernjim satima oprostile smo se od Svetog Filipa i Jakova.

Tekst: Vanja Konfic, 8. r.

 

U Osnovnoj školi sveti Filip i Jakov osnovana je 2008. mala škola glagoljice. To je bila prva škola glagoljice uopće u Zadarskoj županiji, a uz učiteljicu Danijelu Deković osnivač je bio pokojni glagoljaš Darko Deković. Na njegov su poticaj iz te izvannastavne aktivnosti 2010. započeti Sabori glagoljaša. Cilj Sabora glagoljaša jest okupljati glagoljaše iz cijele Hrvatske, s ciljem promoviranja upotrebe glagoljice među onima najmanjima, kao i među onima većima. Do sada je kroz Sabore prošlo više od 800 djece iz cijele Hrvatske: od Istre, Zagreba, Slavonije, Like, Splita, Senja, do Dubrovnika, a prošle je godine Sabor dobio i međunarodni karakter. Prošle godine na Saboru su prisustvovali akademici s ruske Akademije znanosti i umjetnosti, a ove godine je tu Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, koje je predstavilo bogatu baštinu Bokelja iz Boke kotorske. Osim kreativnih radionica za djecu koje se održavaju subotom, na Saboru se promoviraju najnovija izdanja časopisa o glagoljici, prisustvuje se glagoljaškoj misi, slušaju se predavanja i organizira se klapska večer posvećena Ljubi Stipšišiću- Delmati, koji je također bio jedan od inicijatora ovog velikog Sabora glagoljaša.

Danijela Deković, diplomirani je arheolog, profesor povijesti i diplomirani etnolog, učiteljica mentorica. Predaje povijest u Osnovnoj školi sveti Filip i Jakov. Također vodi malu školu glagoljice, dodatnu nastavu iz povijesti i povijesnu grupu te vodi razne projekte. Voditeljica je županijskog stručnog vijeća učitelja povijesti, predsjednica županijskog povjerenstva za natjecanje iz povijesti, članica državnog povjerenstva za natjecanje iz povijesti, vanjska je suradnica Zavičajnog muzeja u Biogradu na Moru, Hrvatske akademije i znanosti i umjetnosti u Zadru i Sveučilišta u Zadru. Radi više projekata, trenutno radi na digitalizaciji ostavštine don Kažimira Perkovića, ali i na knjigama bratovština, na spisima Ninske biskupije koja se čuva u arhivu Zadarske biskupije. U listopadu priprema kolokvij Svećenici glagoljaši, a u studenome veliki međunarodni skup o pisanoj baštini. Također organizira sa svojim suradnicima smotre i koncerte pučkih pivača kao dio glagoljske baštine te pripremaju razna izdanja i knjige. Cijeli taj rad financira Zadarska županija i Grad Zadar, ali i imaju i puno donatora i sponzora koji im pomažu u radu.

Djeci vole glagoljicu, stoga već tri godine u mjesecu svibnju organiziraju „Stazu glagoljaša” u Zadru. Cijeli zadarski poluotok napuni se štandovima s dječjim radovima na temu glagoljice, koje su radili tijekom godine te na taj način promoviraju glagoljicu i nude svoje proizvode prolaznicima i turistima. Sakupljenim novcem kupi se opremu za školu ili djeca odu na neki izlet.

Mala škola glagoljice je izvannastavna aktivnost koju djeca pohađaju dva sata tjedno. Djeca rado dolaze te ih sada ima oko 30. Podijeljeni su u tri grupe, stariji uzrasti su edukatori i uče mlađe. A uči se sve od nastanka glagoljskog pisma, hrvatske baštine, hrvatske povijesti… Mlađi uzrasti krenu s kreativnim radionicama, a stariji rade transliteracije, tj. prepisivanje glagoljičkih tekstova na latinicu.

(Klara Stručić, 8. r.)

Fotografije: Klara Stručić, 8. r.;
Martina Valec-Rebić, prof.

Komentari