Top
Glavna tema: Glagoljam, dakle jesam

7. SABOR MALIH GLAGOLJAŠA
Glagoljašice opet glagoljale

Glagoljašice opet glagoljale

Od 16. do 18. rujna održan je 7. Sabor malih glagoljaša „Ajmo, dico, glagoljati” u Svetom Filipu i Jakovu, na kojemu su sudjelovale naše glagoljašice Dunja Rebić, Monika Valec i Lorena Hrković uz pratnju učiteljica Martine Valec-Rebić i Danijele Zagorec

sabor1

Škola u Svetom Filipu i Jakovu posvuda je ukrašena glagoljicom

Naše putovanje na 7. Sabor malih glagoljaša Ajmo, dico, glagoljati” započele smo vlakom iz Križevaca do Zagreba, a zatim smo se uputile autobusom do Svetog Filipa i Jakova. Tamo smo dobile ukusan ručak koji nam je dao energije za daljnje pustolovine, a zatim smo se smjestile u privatnom apartmanu poznate osobe u Biogradu. (Sigurno se pitate tko je ta poznata osoba.)

sabor-18

Ručak u konobi u Svetom Filipu i Jakovu

Malo učenja

Istoga dana u Zavičajnome muzeju u Biogradu prisustvovale smo otvorenju izložbe o glagoljici i predstavljanju projekta „Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom”. Predstavili su nam i četvrti broj časopisa Udruge glagoljaša Zadar „Slovo rogovsko”, koji smo dobili na poklon, kao i slikovnicu „Legenda o nastanku Velebita i Jadranskog mora”.

sabor-19

Na početku predavanja govorila je organizatorica Sabora Danijela Deković, prof.

Na tisućljetnom posjedu Rogovo

Drugoga dana, nama najzanimljivijeg, prisustvovali smo glagoljaškoj sv. misi u crkvi sv. Roka na Rogovu. Rogovo je veliki posjed koji je kralj Petar Krešimir IV. poklonio Benediktinskom samostanu sv. Ivana u Biogradu. Benediktinci su u 11. st. na njemu podigli crkvu. Kada su Mlečani 1125. razorili Biograd, benediktinci su preselili svoju opatiju na Ćokovac na otoku Pašmanu.

sabor-8

Prije mise na Rogovu

Imali smo priliku poslušati, a kasnije se i slikati s pučkim pivačima s otoka Ugljana.

sabor-2

Pučki pivači pjevaju onako kako se pjeva stoljećima u njihovome kraju

Klinci – kreativci

Nakon mise uslijedile su raznovrsne radionice. Izrađivao se nakit, na glinenim pločicama pisala su se glagoljička slova, na glagoljici su se pisala i ukrašavala imena, slikali su se murali… Mi smo dobile radionicu u kojoj smo učili šivati. Zadatak je bio da na rupčić prišijemo odabrano glagoljičko slovo. Samo da znate da se uopće nismo puno puta ubole iglom!

sabor-11

Boc-boc iglicama

More zlato

Kasnije poslije podne uspjele smo uhvatiti malo vremena i za kupanje u moru. Iako je već bila sredina rujna, dan je bio idealan za kupanje! Večer smo provele uz klapsku pjesmu i šetnju Svetim Filipom i Jakovom.

sabor-5

Uživanje u predivnome danu kasnoga ljeta

Priča o benediktincima

Trećeg, posljednjeg dana organiziran je izlet sudionika Sabora u mjesto Tkon i benediktinski samostan Ćokovac na otoku Pašmanu. Otac Jozo Milanović (ne, nije u rodu s političarem Milanovićem!) pričao nam je o načinu života benediktinaca, odnosno monaha. Svaki dan u određeno vrijeme imaju molitve, sami kuhaju, čiste i obavljaju sve kućanske poslove.

Među svim benediktinskim samostanima u našim krajevima ovaj je najduže i sve do kraja uzdržao glagoljicu u službi Božjoj. Osim toga, u Ćokovcu se nalazi najbrojnija zbirka natpisa urezanih u kamen hrvatskom glagoljicom. Ocu Jozi postavljali smo svakakva pitanja, a svidio nam se duhovit odgovor na pitanje je li teško kuhati, rekao je: „Nije teško kuhati, teško je to pojesti.”

sabor-17

Ulaz u dvorište samostana na Ćokovcu

Prvi benediktinski monah koji je došao u Hrvatsku bio je opat Martin. Prikupljajući moći kršćanskih mučenika došao je u dodir i s hrvatskim narodom. Nakon njega, na poziv hrvatskih vladara, dolaze i drugi benediktinski monasi. Osnivaju brojne opatije u kontinentalnim, a još više u primorskim dijelovima Hrvatske. Kao ljudi pismenosti i kulture, monasi i njihove zajednice, uživali su veliki ugled kod hrvatskih knezova i kraljeva. No stjecajem raznih povijesnih okolnosti, mnogi su njihovi samostani u sljedećim stoljećima prestali djelovati. Danas u Hrvatskoj, uz osam ženskih bendiktinskih opatija, postoji i jedna muška benediktinska zajednica, priorat Ćokovac kod Tkona na otoku Pašmanu.

www.benediktinci.hr

I tako je našem druženju došao kraj. Vratile smo se prepune dojmova i novih informacija o glagoljici i glagoljaškoj pismenosti.

P.S. Poznata osoba je gitarist grupe Magazin, Željko Baričić.

Tekst: Lorena Hrković, 8. a
Fotografije: Martina Valec-Rebić, prof.

Komentari