Top

Preselili se nakratko u 19. stoljeće

U sedmom razredu iz povijesti bavimo se, kako povjesničari kažu, dugim 19. stoljećem. Osim o revolucijama i ratovima, puno pričamo i o svakodnevnom životu ljudi. Potaknuti time, odlučili smo saznati nešto više o životu u Križevcima i okolici sredinom 19. stoljeća, a za pomoć smo zamolili djelatnike Gradskog muzeja Križevci

Učenike 7. d razreda u cehovskoj je zbirci dočekao viši kustos Ozren Blagec u liku Andrije Modeca, člana bačvarskog ceha i oca Ljudevita Modeca. Andrija nam je objasnio kako je teklo njegovo naukovanje i kako je stekao bogatstvo  kojim je mogao svom sinu Ljudevitu platiti školovanje. Saznali smo i kako je provodio slobodno vrijeme, a usput nam je pokazao brojne predmete iz cehova svojih kolega obrtnika.

Učenici Ivan Filipan i Julija Nekić kratkim su monolozima dočarali život plemića i građana tog vremena.

Andrija nas je potom odveo u svoju kuću i pohvalio se zbirkom lula i portretima predaka. Začudio nas je mrak u prostoriji, a onda smo se sjetili da u to vrijeme još nije bilo struje. Najzanimljiviji podatak bio je da se u to vrijeme učiteljice nisu smjele udavati, odnosno, ako bi se udale, nisu više smjele obavljati učiteljsku službu.

Ambijent građanske sobe poslužio je kao idealna kulisa za kratke igrokaze o tome kako je u suradnji Ljudevita Gaja i Ferde Livadića nastala prva hrvatska budnica te kako je došlo do ideje o stvaranju prve hrvatske opere. Igrokaze su izveli učenici Karlo Turk, Marcela Gudić, Marin Mirković, Veronika Konfic te Julija Nekić koja nas je u liku Sidonije počastila odličnom izvedbom budnice Još Hrvatska ni propala.

Opraštajući se od Andrije, začuli smo prve taktove arije U boj, u boj. Učenici su je odmah prepoznali, čak i znali da je glazbu napisao Ivan pl. Zajc, ali na teško pitanje tko je napisao tekst točno je odgovorila samo Marcela – bio je to naš Križevčanin Franjo Marković.

Glazba pri odlasku iz grada, glazba pri dolasku na selo. I to kakva! Članice KUD-a „Prigorje“ izvele se prigodne pjesme Grana javora i Djevojačko kolo s područja Apatovca i time nas uvele u seosku svakodnevicu 19. stoljeća.

Učenik Fran Katana u liku seljaka tog vremena rekao je što to njega muči i veseli, a zatim smo od mladog zaljubljenika i čuvara narodne baštine Ivana Vinkovića iz Bjelovara i članica KUD-a saznali sve o nošnjama našega kraja.

Vodstvo je tad preuzela etnologinja Ivana Ružić odjevena u prigorsku nošnju i na vrlo pristupačan i zanimljiv način provela nas kroz svakodnevicu seljaštva sredinom 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na život žena. Saznali smo brojne zanimljivosti o kućnim zadrugama, obradi polja i slobodnom vremenu.

Sat je prošao u trenu, brojne teme smo samo započeli i otvorili veliku knjigu zavičajne povijesti. Svi smo se složili da bi ovakvih satova trebalo biti više i da postoje brojne mogućnosti suradnje škole s gradskim institucijama. Posebnu zahvalu upućujemo stručnim i maštovitim djelatnicima muzeja Ozrenu Blagecu i Ivani Ružić te članicama KUD-a Prigorje koji su prihvatili i oplemenili sve ideje koje smo im predložili.

Tekst i fotografije: Vedrana Rađa, prof.

Komentari