Kad govorimo o želji da povećamo znanje naših učenika, nalazimo se pred velikim izazovima. Stoga smatram da je dobro došlo vanjsko vrednovanje jer se time dobiva realna slika znanja učenika koji su svi izloženi istoj ispitnoj situaciji. No, s druge strane – učenici će pristupiti velikom broju ispita, iz osam različitih predmeta, te u kratkom periodu od svega dva tjedna, što smatram prilično zahtjevnim. Osim toga, ispituje se gradivo koje obuhvaća veliku širinu, a to iziskuje od učenika dugotrajnu i ozbiljnu pripremu. Dobro je što ove godine rezultati nacionalnih ispita neće utjecati na upis u srednje škole.

Gordana Horvat Mesić, učiteljica engleskoga jezika

Smatram da će rezultati nacionalnih ispita dati realnu sliku učeničkih postignuća svima uključenima u obrazovni sustav. S obzirom na to da bi u budućnosti ti rezultati mogli utjecati na upis u srednju školu, učenici će biti potaknuti da uče za znanje, a ne za ocjenu.
Također se nadam da će se dobivene povratne informacije iskoristiti za daljnja poboljšanja u obrazovnom sustavu.

Nacionalni ispiti ili među učenicima dražeg naziva „mala matura” ispiti su čiji bi rezultati trebali ukazati na manjkavosti našeg obrazovnog sustava, na  njegove boljke ili pak dobre strane. Usporedimo  to s jednim starim automobilom kojeg  želite registrirati, dovezete ga automehaničaru koji će napraviti probnu vožnju, ekotest, test kočionog sustava itd. Nakon dijagnostičkog pregleda kreće s uklanjanjem nedostataka na tom automobilu kako bi on bio spreman za tehnički pregled. Tako nekako zorno uprizorivši trebali bi i nacionalni ispiti dati povratne informacije našem Ministarstvu, učiteljima, ravnateljima, školama i napose učenicima i roditeljima gdje se učenici nalaze sa usvojenim ishodima iz pojedinog predmeta, je li njihova ocjena realna te na višoj državnoj razini što u našem obrazovnom sustavu „treba popraviti”. Sama ideja Nacionalnih ispita nije loša, no smatram da provedba ima podosta manjkavosti. Kao prvo učenici piši ispite iz osam, ili brojkom 8, predmeta u dva tjedna mjeseca ožujka, svaki drugi dan po jedan predmet u trajanju po 90 minuta. Reklo bi se „što je preveć, preveć je”. To znači da će učenici osmih razreda dva tjedna biti „izvan pogona” učioničke predmetne nastave, u kojoj se planom i programom moraju ostvarivati novi ishodi pojedinih predmeta. Uistinu mi nije jasno zašto učenici pišu ispit i iz kemije i biologije i fizike i matematike i geografije… ako već unatrag nekoliko godina slični ispiti u PISA ispitivanju učenika istih godina samo u prvom razredu srednje škole daju poražavajuće rezultate za prirodoznanstvenu pismenost naših učenika. I ne sjećam se da je itko u nadležnom Ministarstvu iz rezultata tih ispita implementirao kakve promjene u obrazovni sustav s ciljem njegova poboljšanja. Ispiti se provode bez prave svrhe i cilja te kao takvi nisu ni u najmanjoj mjeri interesantni učenicima koji za njih ne pokazuju ni najmanju motiviranost. Učenički odgovor je da se ne ocjenjuju i ne gledaju pri upisu u srednju školu, pa prema tome u njihovim očima nisu ni bitni. Stoga će tako i njima pristupiti. To što će tamo negdje u rubrici e-Dnevnika ostati neki zapis postotka riješenosti ispita, učenike ne zamara. Bojim se i ja da će na kraju to biti samo tek neki postotak ili centil, koji u konačnici ni jedan dionik obrazovnog sustava neće ozbiljno shvatiti i analizirati s ciljem poboljšanja našeg obrazovnog sustava, s ciljem smanjenja rasta odlikaša u osnovnim školama, s ciljem ostvarivanja boljih uvjeta rada kako za učenike, tako i za njihove učitelje. Velika matura srednjoškolaca tome nije doprinijela pa se pitam kojom logikom Nacionalni ispiti bi?

Petra Kačarovski, učiteljica prirode i biologije

Načelno, podržavam uvođenje standardiziranih nacionalnih ispita. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se naši učenici snaći i koje će rezultate ostvariti na kraju osnovnoškolskog obrazovanja.
No, prošlogodišnje eksperimentalno provođenje nacionalnih ispita navodno nije pokazalo realnu sliku učeničkih znanja. Kolege iz škola u kojima se provodilo testiranje tvrdili su kako se učenici nisu ni pretjerano trudili oko rješavanja zadataka jer su bili svjesni da rezultati nemaju nikakav utjecaj na zaključnu ocjenu kao ni na upis u srednju školu. Postavlja se pitanje hoće li i ove školske godine doći do istog problema s obzirom na to da će se postignuti bodovi samo evidentirati kao bilješka u e-Dnevniku.
Jedina svrha ovih ispita jest dobivanje povratne informacije o učeničkim znanjima i postignućima. To bi svakako, ako je ta povratna informacija objektivna, bilo korisno kako učenicima, tako i nama učiteljima. Rezultati nacionalnih ispita u budućnosti svakako bi trebali imati utjecaj na zaključnu ocjenu / upis u srednju školu, ali tek djelomično. Važan dio ocjenjivanja, praćenje učenikovog napretka i odnosa prema radu mogu procijeniti samo učitelji koji su s djecom u neposrednom kontaktu.
Vjerujem da će osmašima u ožujku biti naporno, ali mislim da su i znatiželjni i uzbuđeni. Pisanje ispita iz 8 predmeta, u dane redovne nastave i to svaki drugi dan, a bez neke konkretne pripreme, sigurno će im biti pomalo stresno. S druge strane, stres je nešto čemu smo svi izloženi i s njim se moramo naučiti nositi. Nadam se da će učenici ispitima pristupiti odgovorno, s namjerom da ostvare što bolji rezultat. Sretno, osmaši!

Projekt nacionalnih ispita pun je nepoznanica. Smatram da on trenutno donosi dodatni stres učenicima i učiteljima. Trebalo bi ga uvoditi i provoditi postupno kako bi se svi naviknuli na takvu vrstu provjere.
Smatram da bi takvi testovi trebali služiti učiteljima i učenicima kao povratna informacija o postignuću učenika i ostvarivanju obrazovnih standarda. Iznenađena sam što se projekt uveo baš sada, nakon dvije stresne godine provedene u pandemiji koja nas je zatekla.
Nadam se da će se učenici na ispitu pokazati u što boljem svjetlu i želim im puno sreće!

Matej Dobrić, učitelj kemije

Nacionalni ispiti dobar su način usporedbe znanja učenika neovisno o školi ili mjesta iz kojeg dolaze. Dat će učenicima povratnu informaciju kakvo je i koliko je njihovo znanje u usporedbi s njihovim vršnjacima. Prilika je to i za učitelje koji će dobiti uvid u usvojenosti nastavnog sadržaja i propisanih ishoda.
Ovogodišnji nacionalni ispiti služe kao pokazatelj za budućnost i otvara vrata drugim mogućnostima. Provedba nacionalnih ispita bit će novo iskustvo za učenike, ali i izazov za učitelje. Kako kod svake aktivnosti ima prostora za napredak, nadamo se u budućnosti napredovanju sustava provedbe nacionalnih ispita na zadovoljstvo svih dionika.

Moje je mišljenje o nacionalnom ispitima, kao i o svakoj novotariji s kojom se susrećemo u radu, podvojeno. Smatram da ima i pozitivne i negativne strane, kako za učenike tako i za učitelje. Po mojem iskustvu učenici imaju negativan stav, boje se hoće li njihov uspjeh na ispitima biti u skladu s ocjenama koje imaju iz tih predmeta. To je učenicima i izvor stresa. No vjerujem da će učenici sljedećih generacija to prihvatiti kao normalni dio školovanja te će im biti mnogo jednostavnije nego ovoj prvoj generaciji. Što se tiče učitelja, nacionalni ispiti bit će pokazatelj i našega rada te će nam pomoći da poboljšavamo svoje metode rada.

Ivana Dokuš Komarica, učiteljica geografije

Podržavam uvođenje nacionalnih ispita, oni bi trebali podići kvalitetu rada, ali i povećati trud i zalaganje učenika. Nadam se da će učenici shvatiti ozbiljno pisanje nacionalnih ispita iako se oni ove godine ne ocjenjuju i ne utječu na upise u srednju školu. Negativna strana je nedovoljna informiranost učitelja i učenika o načinu provedbe jer bi se trebali odvijati za vrijeme nastave i županijskih natjecanja.