Križevci i glagoljica se vole

Učenici naše škole slušali su u petak 9. prosinca predavanje o glagoljašu Dragutinu Parčiću, uz što su imali jedinstvenu priliku za upoznavanje najvećeg križevačkog blaga – knjižnice Križevačke eparhije

Predavanje Mirne Lipovac i Darka Žubrinića

S učiteljicama hrvatskog jezika Martinom Valec-Rebić i Danijelom Zagorec učenici naše škole razgledali su grkokatoličku knjižnicu te prisustvovali predavanju i izložbi o fra Dragutinu Antunu Parčiću.

Knjižnica Križevačke eparhije stara je oko 400 godina, a preseljena je ovamo nakon uništenja posjeda u Marči pokraj Čazme. O blagu koje ta knjižnica krije govorila je Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, koji je uz Križevačke glagoljaše jedan od organizatora susreta. Pokazala im je najvrjednija izdanja: rukopis iz 1433. i tri inkunabule (knjige iz samih početaka tiskarstva) te brojne druge stare knjige, između ostalog jedanaesterojezični rječnik Ambrogija Calepina, prvo izdanje Svetoga pisma na hrvatskome jeziku Matije Petra Katančića i dvije glagoljičke knjige. Učenike je privukla veličina knjiga i njihov broj stranica, a osobito ljepota izgleda oslikanoga rukopisa iz 15. stoljeća.

Renata Husinec govorila je o starim knjigama

Nakon razgleda knjižnice na prvome katu biskupskoga dvora uslijedilo je predavanje u kapelici u prizemlju, koje su održali Mirna Lipovac i Darko Žubrinić, tajnica i predsjednik Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba. Govorili su o fra Dragutinu Antunu Parčiću, istaknutom svećeniku glagoljašu, leksikografu i fotografu. Sa sobom su donijeli izložbu od 13 panoa na kojima su prikazani detalji iz Parčićeva života te pretiske njegovih misala.

Predavanje je pratio slikokaz

Parčić je rođen u Vrbniku 1832. Veći dio života proveo je na rodnome otoku Krku i Zadru, a posljednjih 26 godina u Rimu. Imao je izvrsno obrazovanje na različitim područjima. Autor je zanimljivog herbarija koji sadrži 78 biljaka razvrstanih u porodice, a koji i danas izgleda nevjerojatno očuvano. Nacrtao je kartu otoka Krka, koja je važna za proučavanje razvoja otoka jer bilježi stanje iz sredine 19. stoljeća. Bavio se slikarstvom, krasopisom, zapisivanjem nota koralnih napjeva i prevodilaštvom. Jedan je od prvih fotografa u Zadru. Osim fotografija pejzaža i portreta, eksperimentirao je s fotografiranjem kroz mikroskop, dalekozor, čak i kroz teleskop, pa je tako peti autor na svijetu koji je snimio pomrčinu Sunca. Najpoznatiji je kao pisac posljednjeg hrvatskog glagoljskog misala iz 1893. i hrvatsko-talijanskog rječnika u kojemu je skupio 90 tisuća riječi.

Po završetku predavanja predavači su našoj školi poklonili devet brojeva časopisa Bašćina koje izdaje Društvo prijatelja glagoljice, a u kojemu su se u dva navrata široj javnosti predstavili i Križevački glagoljaši.

BLAGO KNJIŽNICE KRIŽEVAČKE EPARHIJE

Tekst: Magdalena Božić, 7. a
Fotografije: MVR; Danijela Zagorec, prof.