S obzirom na to da se približavaju prvi nacionalni ispiti za osnovnoškolce, željeli smo doznati što naši učenici misle o nacionalnim ispitima. Pitali smo ih koji su im predmeti najlakši a koji najteži, hoće li se posebno pripremati i trebaju li nacionalni ispiti utjecati na upis u srednju školu. Ispitali smo učenike sedmih i osmih razreda. Sudjelovalo ih je ukupno 167, to jest 78 djevojčica i 89 dječaka. Odgovorilo je 85 učenika sedmoga razreda i 82 učenika osmoga razreda.

Očekivano, većina anketiranih učenika (62.3 %) navodi da ne podržava uvođenje nacionalnih ispita, 29.9 % ih nije sigurno, a samo 7.8 % njih podržava uvođenje ispita.

Najlakši predmeti

Sljedeće je pitanje bilo što misle koji će im ispit biti najlakši. Engleski jezik s najvećim je postotkom (32.9 %) proglašen najlakšim predmetom. Slijede Povijest sa 16.2 % glasova te Hrvatski jezik s 13.2 % . Učenici navode da su i Geografija (12.6 %) i Biologija (12.0 %) također među predmetima koje će lako riješiti na nacionalnome ispitu. Manji broj učenika smatra da neće imati problema s Matematikom (7.2 % ), a još manje njih s Njemačkim jezikom (3.0 %), Fizikom (1.8 %) i Kemijom (1.2 %).

Pitali smo ih i zašto misle da će im taj predmet biti najlakši. Najveći postotak glasova dobio je odgovor da vole taj predmet (38.3 % ). Također, većina njih je i glasala da se tim predmetom koriste ili susreću u svakodnevnom životu (33.3 %.) Manje učenika misli da je tome tako jer je predmet lagan ili su sadržaji jednostavni, ukupno 17.9 % glasova. Mali postotak učenika redovito uči pa im je to razlog što misle da će ispit iz tog predmeta lako riješiti (8.6 %). Dolazimo i do najmanjeg postotka među ponuđenim odgovorima, to je 1.9 % učenika koji misle da će im određeni predmet biti najlakši jer su se pripremali dodatno.

Najteži predmeti

Nakon pitanja o najlakšem nacionalnom ispitu, pitali smo učenike što misle koji bi im ispit mogao biti najteži. Kemija s 38.9% većini je učenika najteža, zatim slijedi Matematika, za koju se čak 22.8 % učenika pribojava da bi mogao biti najteži ispit. Fiziku ističe 12.6 % učenika, a Hrvatski jezik 9.6 %. Manji broj učenika pribojava se ispita iz Povijesti (7.8 %), Engleskog jezika (4.2 %), Njemačkog jezika (2.4 %), Geografije (1.2 %) i Biologije (0.6%).

Na pitanje zašto im taj predmet predstavlja najveći problem učenici su naveli sedam razloga. Gotovo polovina učenika (47.6 %) smatra da im je taj predmet težak ili da su opsežni sadržaji, a još 37.3 % misli da ga slabije razumije. Učenika koji priznaju da taj predmet ne uče dovoljno ili redovito ima 7.8 %. Njih 3.0 % ističe da im je problem što se tijekom sata ometa nastava. Mali broj učenika, točnije njih 2.4 % zaključuje da im određeni predmet predstavlja problem zbog bolesti ili izostanaka. Zbog toga što tijekom nastavne godine zaborave većinu gradiva, 1.2 % učenika  glasalo je da je problem što se trebaju prisjetiti svega što su radili na tom predmetu. I najmanji broj učenika (0.6 %) izjavio je da pod karantenom nisu ništa naučili.

Utjecaj na daljnje školovanje

Odgovor u kojem se velik postotak učenika složio jest da nacionalni ispiti ne bi trebali utjecati na upise u srednju školu (88 %). Naravno, precizirali smo pitanje – misli se od sljedeće godine nadalje. Tek 12 % učenika misli da bi oni trebali utjecati na daljnje školovanje.

Zanimali su nas razlozi zašto učenici smatraju da nacionalni ispiti ne trebaju utjecati na upis u srednju školu. Više od polovice glasova dobila je tvrdnja da je to dodatno opterećenje i stres učenicima (52.6 %). Strah ih je da će uspjeh na ispitima previše utjecati na njihovo daljnje obrazovanje (20.1 %). Izjasnili su se i da je previše predmeta koji trebaju biti ispitani (11.7 %). Učenici su u istoj mjeri (1.3 % ) glasali za to da je previše ispitivati u jednom ispitu gradivo svih razreda i za to kako misle da će loše napisati ispit. A 1.3 % učenika za odgovor bira sve navedeno.

I onaj manji dio učenika koji misli da bi ispiti ipak trebali utjecati na uspise (spomenutih 12 %) reklo je svoje razloge. Čak 39.0 % od njih misli da je to pošteno jer će se time vidjeti tko što zna. Također, učenici misle da će se time vidjeti jesu li spremni za određenu školu (24.4 %). Neki misle da će učitelji time vidjeti koliko kvalitetno poučavaju ili da će se smanjiti utjecaj učiteljeva subjektivnog ocjenjivanja, obje tvrdnje imaju 17.1 % glasova. I na kraju, najmanji broj glasova dobila jetvrdnja da će se učenici moći omjeriti s učenicima iz cijele Hrvatske (2.4 %).

Pripremanje za nacionalni ispit

S obrizom na to da je očito da će nacionalni ispiti biti veliko opterećenje učenicima, pitali smo ih hoće li se posebno pripremati. Najveći broj učenika kaže da će se pripremati (70.1 %), dok manje od trećine učenika planira izaći na ispite bez prethodnog učenja (29.9 %).

Posljednje je pitanje bilo o načinu pripreme onih koji se planiraju pripremati. Više od pola učenika (51.8 %)  samostalno će učiti kod kuće. Potrudit će se i bolje slušati na nastavi njih 17.5 %, a 12.4 % učenika ići će na instrukcije ili pripreme van škole.  U manjem postotku (10.9 %) učenici će se i raspitati kakvi će točno zadatci biti na nacionalnom ispitu. Također, neki će nabaviti knjige iz svih razreda (6.6 %), dok tek jedan učenik planira pohađati dopunsku ili dodatnu nastavu (0.7 %).

Tekst: Melani Brežac, 7. r.
Grafikoni: MVR