Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja uvode se nacionalni ispit za osmaše, razgovorno zvani „mala matura”.  Provodi ih Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje znanja. Ispiti će ove godine služiti kao povratna informacija učenicima o njihovu učenju, učiteljima o njihovu poučavanju, ali i onima koji odlučuju o promjenama u sustavu obrazovanja. Hoće li nacionalni ispiti od sljedeće godine utjecati na upise u srednju školu, još se sa sigurnošću ne zna.

Pisanje ispita provodit će se tijekom tri tjedna u ožujku. Ispitivat će se hrvatski jezik, prvi strani jezik, matematika, biologija, geografija, fizika, kemija i povijest. Svaki ispit rješavat će se 90 minuta s iznimkom hrvatskog jezika kojem će se još dodati 90 minuta pisanja eseja. Za razliku od maturanta koji ispite pišu nakon nastavne godine, za osmaše će dani u kojima pišu nacionalni ispit biti redoviti nastavni dani. Tada učenici ne pišu redovne ispite i nema ispitivanja.

Testovi u škole dolaze posebno zapakirani u kutije, a u kutijama su vrećice s testovima. Od škole se traži da se kutije s testovima pohrane na sigurno mjesto. Koordinator pregledava kutije i popunjava obrazac kako bi se uvjerilo da su sve potrebne stvari stigle, a vrećice s maturama otvaraju osmaši na početku pisanja mature. Što će se točno ispitivati iz kojega predmeta i kako će izgledati ispiti, može se vidjeti na stranicama Centra.

A što učenici misle o nacionalnim ispitima? Prema anketi koju smo proveli, većina bi najradije da se nacionalni ispiti uopće ne uvedu. Najviše strahuju od ispita iz kemije i matematike, a najmanje od engleskog. Polovina kaže da će im nacionalni ispiti donijeti stres i opterećenje, a mnogi smatraju da se ispituje previše predmeta ili previše sadržaja (gradivo sva četiri razreda).

Ja mislim da će nacionalni ispiti donijeti i ponešto dobroga. Natjerat će nas da ponovimo sve što smo učili, što će nam biti dobra priprema za srednju školu. A na kraju krajeva, rezultati ispita bit će objektivno mjerilo našeg znanja.

Tekst: Magdalena Božić, 7. r.