Top
Glavna tema: Ljudevit Modec - 170 mu je tek

RAZGOVOR S VALENTINOM PUŽEVSKIM, KRIŽEVAČKIM PEDAGOGOM U MIRU

„Budi aktivan kao Modec – govorio sam si”

Već i površan pogled na biografiju Valentina Puževskog izaziva poštovanje. Ovaj profesor pedagogije i doktor znanosti vodio je u svijetu poznatu Eksperimentalnu osnovnu školu Jordanovac, osmislio prototip „škole otvorenih vrata”, objavio dvadesetak publikacija i više od tristo naslova u časopisima, osnovao Zajednicu osnovnih škola, predsjedao Hrvatskim pedagoško-književnim zborom i još mnogo toga. Kao osobu koja se nadahnjivala likom i djelom Ljudevita Modeca zamolili smo ga za razgovor

puzevski 1

Profesor sa svojom monografijom Škola škole, objavljenom povodom njegovog osamdesetog rođendana 2011.

Koja postignuća smatrate svojim najvećim uspjesima?
U ovoj školi sam postao učitelj! Ovdje sam četiri godine pohađao osnovnu školu, a kasnije sam ovdje završio i učiteljsku školu. Bio sam seoski učitelj na Kordunu, ondje su mene djeca zavoljela, kao što sam i ja njih. Također sam bio profesor pedagogije na Učiteljskom fakultetu, ali svojim najvećim postignućem smatram to što sam radio u stvaranju školstva kakvo je danas. Najviše sam se posvetio upravo osnovnoj školi, radio sam sa svojim suradnicima na stvaranju osmogodišnje škole, ovakve kakva je danas.

Novosti koje su aktualne i danas

Vodili ste svjetski poznatu Eksperimentalnu osnovnu školu Jordanovac u Zagrebu od 1961. do 1969. Po čemu se ta škola razlikovala od tadašnjih škola?
Tamo su bili birani učitelji koji su završili učiteljski studij. Naš je zadatak bio da pokušavamo pomoću znanosti i prosvjetnih vlasti pronalaziti osmogodišnju školu kakvu bismo željeli imati. Osim Jordanovca bilo je deset takvih škola u Hrvatskoj. Mi smo s ministarstvom dogovarali sve, od toga što ide u raspored, koji predmeti, koje aktivnosti, kako treba izgledati radni dan, veliku pažnju još smo posvećivali kućnom redu. Zanimljivo je da se mene kao ravnatelja djeca nisu uopće plašila, već su jedva čekala odmor da sa mnom razgovaraju, ispituju, prave se važni… Dakle na Jordanovcu smo stvarali model obavezne škole kakva je danas. Uveli smo i dodatnu i dopunsku nastavu, obroke, dežurstva. Od ostalih škola se razlikovala po tome što je bila bogatija sadržajem. Također smo imali vlastitu tiskaru u kojoj su učenici sami mogli tiskati.

Među utemeljiteljima ste škole s cjelodnevnim boravkom u nas. Na što se to točno odnosi i ima li takvih škola danas?
Vidjeli smo da je ono što se od škole traži, šire obrazovanje i odgoj, nemoguće ostvariti u poludnevnoj školi. Posebno je problem bio s djecom koja nisu imala uvjete rada kod kuće, dakle mi smo nastojali da đak sve svoje obveze završi lakše. Prema tome smo siromašne, koji kod kuće nisu imali uvjete rada, okupljali u školi, dali smo im prehranu, dali smo im mogućnosti učenja te jednog učitelja koji brine o njima i pomaže im u učenju. Razlika između cjelodnevnog boravaka i produženog boravka je da u cjelodnevnom boravku cijeli razred cijeli dan je u školi i uči, a produženi boravak da se sakupe učenici iz svih razreda koji imaju poteškoća s učenjem te im se pomaže. Makar više nemam uvid u politiku i školstvo toliko kao prije, vjerujem da još uvijek postoje takve škole.

Osmislili ste prototip „škole otvorenih vrata”. O kakvoj se školi radi i jeste li zadovoljni njezinim utjecajem na današnje stanje?
„Škola otvorenih vrata” je djeci zanimljiva i vrijedna za njihov odgoj, otvaramo vrata za usvajanje sadržaja tijekom različitih aktivnosti te za mogućnost da surađuju i roditelji ili bilo tko drugi tko želi pomagati djeci u učenju.

I danas bi dobro došao jedan Modec

Za vašeg predsjedanja Hrvatskim pedagoško-književnim zborom 1974. utemeljeni su Križevački pedagoški dani čija tema je bio Ljudevit Modec. Koji su bili motivi da su oni pokrenuti i zašto je baš on odabran za temu?
Godine 1874. na drugoj učiteljskoj skupštini, na kojoj je bio i Modec, uvelo se obavezno  školstvo. Povod je bila stota obljetnica obaveznog školstva te Modecova godišnjica rođenja.

modec

Ljudevit Modec

Koje se najveće Modecove zasluge za modernizaciju školstva? Po čemu se isticao među učiteljima druge polovice 19. stoljeća?
On je bio organizator učitelja, osnivao je učiteljske zadruge gdje se učilo i pomagalo učiteljima. Križevci mogu biti ponosni što su među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su imali učiteljsku zadrugu. Također je bio među osnivačima Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Učitelji su se sastajali i međusobno se poučavali i tamo se rodila ideja o dječjim časopisima. Isticao se jer je bio za organizirani rad, za susrete učitelja, da pišu časopise, da se međusobno poučavaju te je on sam poučavao učitelje kako trebaju raditi.

Bio je urednik pedagoškog časopisa Napredak čak 22 godine. Je li u tome bio uspješan?
Da, on je bio najuspješniji, nitko nije bio urednik dugo kao on.

puzevski 2

Naslovnica Napretka iz 1885., najstarijeg hrvatskog stručno-znanstvenog časopisa koji kontinuirano izlazi od 1859.

Kako je pala odluka da se naša škola nazove baš po Modecu?
Ja sam samo forsirao Modecove metode, a Dragutin Orak je tu odigrao bitnu ulogu.

 Kojim se obrazovnim temama Modec bavio u svojim radovima?
Bavio se pisanjem udžbenika za prirodu i društvo te matematiku.

Modec se zalagao i za bolji društveni i materijalni položaj učitelja. Bi li nam i danas dobro došao jedan Modec?
Bi, itekako bi nam dobro došao jedan Modec. Moram spomenuti da sam ja osnivač Zajednice osnovnih škola. Uvidio sam da se sindikat zapravo ne brine, plaće su nam bile strašno male pa smo se odlučili organizirati. To smo učinili na Jordanovcu, četiri stotine učitelja iz cijele Hrvatske se našlo i raspravljalo. Tada sam s Vladom Hajnićem i Mijom iz Čakovca 6. listopada 1966. u Vjesniku opisao stanje u hrvatskom školstvu. Tu sam ideju dobio baš od Modeca.

Zašto ima toliko malo literature o Modecu? Ima li nade da će se to promijeniti?
Od nas se očekuje da se to promijeni, na nama je da se više piše o njemu.

Uzor u Modecu

Koliko je Modec utjecao na vaš profesionalni rad?
Utjecao je podosta, uvijek sam si govorio: ne smiješ biti gori od Modeca, budi aktivan kao on, radi u struci, ali i na organizaciji učitelja i koliko možeš pomaži učiteljstvu.

Dobili ste brojne nagrade za svoj rad. Koja vam je najdraža?
Nagrada „Ivan Filipović”, tada sam bio mlad i bila je to velika čast.

 

Tekst i fotografije: Dora Rebić, 8. a

 Valentin Puževski ima natuknicu u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslava Krleža”.

Komentari