Top

Od početaka do danas

U Gradskoj knjižnici „Franjo Marković” otvorena je 19. siječnja izložba povodom 60. rođendana Izvora. Osim starih brojeva lista, na izložbi je postavljeno i šest panoa s prikazom povijesti Izvora. Ako ne možete otići na izložbu, pogledajte panoe ovdje!

Povijest lista

Godine 1957. nastavnica Božena Puževski sa članovima svoje literarne družine tadašnje II. osnovne škole Križevci pokrenula je školski list. Od učenika bili su tu: Drago Grloci, Željko Habuzin, Branko Butković, Boris Hatadi, Štefica Cimić, Branko Leček i Đurđa Devčić, dok su im u likovnome dijelu pomagali profesori Ivo Friščić i Valentin Puževski.

Tadašnje tiskanje lista u tehničkom je smislu bilo znatno zahtjevnije. List su tiskali učenici sami pomoću stroja koji se zove šapirograf. Na prozirnoj matrici pisaćim bi se strojem utisnula slova, a zatim se valjkom nanosila crna boja preko sita na matricu. Kad je boja prošla kroz probušenu matricu, na papiru bi se pojavili tekstovi. Tako se rađala stranica po stranica Izvora.

U početku je Izvor bio većinom literarni list. Učenici su pisali pjesme i sastavke različite tematike, od domoljubnih tema, tekstova o prirodi, raznim doživljajima, putovanjima, kućnim ljubimcima, sve do ljubavi i drugih osjećaja.

Nakon nastavnice Božene Puževski list je preuzela profesorica Višnja Gverić, koja je najduže bila urednicom lista. Već za vrijeme njezina uredništva u listu se pojavljuju novinske forme. Tako u broju iz 1968. možemo pročitati izvješće sa 4. Susreta prijateljstva, manifestacije učenika osnovnih škola, kojima je cilj bio razmjena iskustava i razvijanje prijateljstva među narodima tadašnjih republika u Jugoslaviji. Učenici iz 14 škola imali su zajedničku izložbu slika i fotografija, a na priredbi je učenica Đurđica Kuntić kao predstavnica naše škole čitala svoj rad Jutro slobode.

Krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća Izvor na pet godina preuzima učiteljica Ivanka Palijan. Tijekom njezina uredništva novinski oblici dobivaju značajnije više mjesta. Tako su u Izvoru iz 1979. posljednje stranice rezervirane za kraće vijesti. Iz njih saznajemo o akciji skupljanja papira, primanju u pionire, priredbi za radnike poduzeća Mlinar, sudjelovanju učenika na svečanom otvaranju novog dječjeg vrtića, aktivnostima mladih planinara, obilježavanju Dana škole, snimanju emisije za Radioteleviziju Zagreb, o raznim drugim natjecanjima i priredbama, književnim susretima i humanitarnim akcijama.

U broju iz 1980. nalazi se lijep putopis Miljenke Starčević Na putu u Sloveniju te dva zanimljiva intervjua – s književnikom Ivanom Kušanom razgovarala je Sandra Kolesar, a s glumcem Fabijanom Šovagovićem Miljenka Starčević.

U broju iz 1982. nalazi se krasan putopis Od Križevaca do Jelse Lee Grandić, učenice 7. razreda, intervju s književnikom i novinarom Marinom Zurlom, koji je pripremio petaš Armano Srbljinović te tri izvješća s izleta. U tome je Izvoru i vijest da je najuspješniji novinar te školske godine bio Siniša Pleše, brat naše učiteljice Senke. On je na natjecanjima osvojio dvije prve nagrade svojim tekstovima, koji se mogu i pročitati u tome Izvoru.

Izvor je 1987. god. uredila tadašnja knjižničarka naše škole, profesorica Nada Poturiček. U tome je broju zanimljiva vijest da je naša učiteljica likovne kulture Senke Pleše na natjecanju u čitanju osvojila 2. mjesto.

Nakon profesorice Poturiček list opet preuzima profesorica Gverić i uređuje ga sve do 2004.  godine. Tijekom devedesetih godina izgled lista se ustalio na papiru manjega formata s naslovnicom u boji i crno-bijelom unutrašnjošću. G. 1991. škola  „Bratstvo – jedinstvo” mijenja ime u Ljudevita Modeca, a 2001. Izvor je prvi put izašao u cijelosti u boji.

Od 2004. do 2006. list je promijenio više urednica. G. 2004. uredila ga je profesorica Danijela Zagorec, 2005. učiteljica Tatjana Habjanović (tada Ptiček), a 2006. zajedno profesorica Zagorec, učiteljica Senka Pleše i knjižničarka Romana Erhatić.

Od 2007. urednicom Izvora postala je profesorica Martina Valec Rebić, koja ga uređuje do današnjih dana. Profesorica Rebić sa svojim je novinarima napravila tri broja tiskanoga Izvora, a 2011. je pokrenula digitalni Izvor koji se može pronaći na adresi izvor-osmodec.hr.

Tijekom 60 godina u Izvoru je svoje literarne i novinarske vještine brusio velik broj učenika, uspjeli smo ih popisati više od dvije stotine. U posljednjih deset godina kroz novinarsku je družinu prošao točno 101 učenik.

Od 2010. list osim glavne urednice ima i urednika-učenika. Tu su titulu nosili ovi učenici:
Marta Pećnjak, danas studentica 3. godine poslovne ekonomije,
Dino Davosir, student 1. godine biologije,
Matea Koren, učenica 4. razreda križevačke gimnazije,
Dora Rebić, učenica 3. razreda križevačke gimnazije,
Elena Miklečić, učenica 1. razreda VII. gimnazije u Zagrebu,
vrlo aktivna zamjenica glavne urednice-učenice Lorena Hrković, danas učenica 1. razreda Zdravstvenog učilišta Zagreb
i današnja urednica Emina Mikulec, učenica 8. razreda.

Uspjesi i nagrade

Da upornost i predanost radu uvijek urode plodom najbolje dokazuju razne nagrade koje su naši učenici desetljećima osvajali za literarne nagrade. Što se tiče novinarskih natjecanja moramo se pohvaliti da je Izvor više puta sudjelovao na državnim natjecanjima školskih časopisa. Prije 1990. Izvor je pod vodstvom nastavnice Ivanke Palijan sudjelovao na republičkom natjecanju u Puli gdje je bio pohvaljen od urednika i novinara Čede Variole.

Pod vodstvom dugogodišnje urednice, profesorice Višnje Gverić list je 1998. sudjelovao na državnom Lidranu u Križevcima, a pod uredničkom palicom današnje glavne urednice, profesorice Valec-Rebić list je četiri puta bio pozvan na državni Lidrano kao jedan od najboljih školskih časopisa u Republici Hrvatskoj, jednom u tiskanom i tri puta u digitalnome izdanju.

Osim što se list može podičiti tim lijepim uspjesima, i pojedinačni radovi novinara Izvora ovjenčani su s više priznanja i nagrada. Među dvadeset najboljih samostalnih novinarskih radove na državnom Lidranu našli su se sljedeći radovi:

  1. rad Dine Davosira Skupili oko 13 tisuća kuna
  2. rad Matee Koren Dijabetes (ne) mijenja život
  3. rad Dorotee Vrbančić Josipovo ostvarenje snova
  4. intervju Lorene Hrković Glagoljica se ne može čitati brzo kao latinica

Za naše je učenike uspješna bila i 2013. godina.  Dva su rada postigla značajan uspjeh u toj godini: putopis Kristijana Viška Na najvišem vrhu Hrvatske nagrađen je na natječaju za najljepši dječji putopis, koji organizira Osnovna škola „Antun NemčićGostovinski” iz Koprivnice, a Vlaho-Josip Štironja pohvaljen je za novinarski rad Djetinjstvo u našoj školi prije pedeset godina na 27. Susretu Ivice Kičmanovića.

Naši su učenici-novinari svestrani. To dokazuje Lorena Hrković, koja je osvojila 2017. treću nagradu na fotografskom natječaju „Školski sport i olimpijski pokret” Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatske olimpijske akademije s temom „Košarka kroz fotografiju“.  Tom je nagradom Školskom sportskom društvu „Izvor” zaradila opremu vrijednu 4000 kuna.

 

Tekst i panoi: Martina Valec-Rebić, prof.